Jedna od najljepših dolina u Hrvatskoj je Kosinjska dolina.

Gornji i Donji Kosinj su mjesta koja uz Mlakvu, Kosinjski Bakovac, Lipovo Polje i Krš  zajedno čine Kosinjsku dolinu.

Ime Kosinja nalazimo u slavnoj legendi o dolasku Hrvata koju je u 10. stoljeću zapisao bizantski car Konstantin Porfirogenet. Legenda spominje petoricu braće (Klukas, Lobel, Kosjenc, Muhlo i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), a svoje je ime dobio po Kosjencu.

Kosinj je za hrvatsku kulturu i povijest najznačajniji kao mjesto tiskanja prve hrvatske knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. koji je otisnut u Kosinjskoj tiskari Anža VIII. Frankopana (Brinjskog).

U Kosinju se nalazi mnoštvo arheoloških lokaliteta, većinom neistraženih.

Najznačjniji arheološki lokaliteti su:

Pisani kamen – K. Bakovac, Basarica – D. Kosinj, Mlakvena Greda (Banj Dvor) – Mlakva, crkva sv. Ivana Krstitelja – D. Kosinj, grad Kosinj/Kosinjski Ribnik – K. Bakovac, gradina Bočaj – G. Kosinj, crkva sv. Antuna Padovanskog – G. Kosinj, kapela sv. Ane na Šušnju – G. Kosinj…

Kosinj je poznat i po najstarijim i autohtonim vinogradima u Lici. Radi se o Pršljivki bijeloj i Vingoru crnom, sortama koje se pojavljuju isključivo u Kosinju i Ozlju.

Pretpostavlja se da su prvi vinogradi u Kosinju zasađeni još krajem 15. stoljeća, a krajem 19. stoljeća Kosinj je imao preko 20 hektara vinograda.